Što je paraplegija?
Naš mozak je odgovoran za kontrolu motoričkih funkcija (kretanje), senzoričkih funkcija (percepcija) i održavanje funkcija unutarnjih organa kao što su mjehur i crijeva. Povezani su s trupom te gornjim i donjim ekstremitetima putem živčanih puteva u leđnoj moždini.
Ako se veza izgubi, motoričke, senzoričke i autonomne funkcije mogu biti poremećene ili otkazane. Paraplegija je dakle posljedica ozljede leđne moždine. Leđna moždina (medulla spinalis) dio je središnjeg živčanog sustava (CNS) i prolazi u kralježnici u kralježničnom kanalu. To uključuje, između ostalog, živčana vlakna središnjeg živčanog sustava i cerebrospinalnu tekućinu, koja, na primjer, podržavaju metabolizam živčanih stanica i služi kao zaštita za mozak.
Središnji i periferni živčani sustav
Uz središnji živčani sustav postoji i periferni (vanjski) živčani sustav. Ta se dijeli na somatski i autonomni živčani sustav. Somatski živčani sustav služi za prijenos podražaja u mišiće i za prijenos senzoričkih podražaja u središnji živčani sustav. Neuspjeh uzrokuje paralizu udova i nedostatak informacija u mozgu. Autonomni živčani sustav automatski kontrolira i regulira unutarnje tjelesne funkcije, a da čovjek na njih ne može svjesno utjecati. To uključuje, na primjer, broj otkucaja srca, krvni tlak ili znojenje.
Uzroci paraplegije
Leđna moždina može biti oštećena na razne načine. Broj nesreća na radu i dalje se smanjuje zbog dobrih preventivnih ponuda strukovnih udruga, ali raste broj paraplegija zbog nezgoda u slobodno vremenu.
U većini slučajeva leđna moždina je oštećena zbog mehaničkih sila u nesreći. U tom se slučaju tijela kralježaka pomiču i stisnu leđnu moždinu. Osim toga, oteklina ili modrice mogu oštetiti leđnu moždinu. Čak i ako akutna ozljeda zacijeli, izvorne veze su prekinute i ne mogu se vratiti. Do paralize može doći i kod nepovoljnog napredovanja disk hernije, kada pritisak diska na leđnu moždinu ne samo da paralizira pojedine mišiće, već potpuno komprimira leđnu moždinu. Na leđnu moždinu mogu utjecati i bolesti okolnog tkiva, kao što su tumori, infekcije ili vaskularne bolesti (uključujući moždani udar i multiplu sklerozu).
Posljedice paraplegije
Obično se paraplegija povezuje s životom u invalidskim kolicima, znači s gubitkom sposobnosti stajanja i hodanja. Međutim, kvaliteta života oboljelih često je pogoršana popratnim simptomima koji nisu vidljivi vanjskim promatračima. Osim paralize ili gubitka osjeta, može biti zahvaćena i funkcija crijeva i mokraćnog mjehura. To zahtijeva, na primjer, doživotnu kateterizaciju. Paraplegija također može utjecati na seksualnost.
Vegetativni poremećaji
Uz to dolazi do vegetativnih poremećaja, pa se funkcionalno remeti cirkulacija i temperaturna ravnoteža. Dugoročno, paraplegičari bore se s dekubitusima i skoliozom (deformitet kralježnice) i kontrakturama (deformitet udova). Veliki presjeci također mogu uzrokovati respiratorne probleme.
Paraplegija i tetraplegija
Razina oštećenja, koja se naziva i visina ozljede, utječe na stupanj kvara. Paraliza ispod prvog torakalnog kralješka koja zahvaća noge i torzo naziva se paraplegija. U slučaju ozljede iznad visine vratnih kralježaka radi se o tetraplegiji – slabost svih četiri uda, ruku i nogu. Osim toga, pacijenti s tetraplegijom često moraju umjetno disati, jer su zahvaćeni i mišići za disanje.
Danas se paraliza prema kriterijima ASIA-e (American Spinal Injury Association) razvrstava u 5 kategorija od A do E.
Vizualizacijom na portalu paraplegie.ch možete dobiti uvid u učinke paraplegije na mišiće i organe. Više informacija o posljedicama paraplegije možete pronaći i na der-querschnitt.de.
Potpuna i nepotpuna paraplegija
Razlikujemo potpunu i nepotpunu paraplegiju. Potpuna paraliza definira se kao paraliza u kojoj nisu prisutne niti motoričke niti senzoričke funkcije. Nepotpuni paraplegičari još uvijek imaju motoričku i senzoričku aktivnost ispod razine ozljede.
Život s paraplegijom
Paraplegija za oboljelu osobu, a često i za članove obitelji, znači potpunu promjenu u životu. Kako bi se ispunili novi zahtjevi, potrebno je i životno i radno okruženje prilagoditi potrebama pogođenih.
Stoga paraplegija za pacijente ne znači samo ograničenje tjelesnih funkcija. Moraju se nositi i s psihološkim procesom kako bi se suočili s novim izazovima svakodnevnog života.
Obično je terapija potrebna tijekom cijelog života kako bi se ponovno naučile i održale sposobnosti te smanjile naknadne komplikacije.
Ova web stranica Sveučilišta Heidelberg nudi koristan vodič za probleme s kojima se susreću paraplegičari.
Cilj liječenja paraplegije
Cilj liječenja paraplegičara je postizanje najviše moguće razine kvalitete života i samostalnosti pacijenata. Čak i malo poboljšanje motoričkih sposobnosti može uvelike promijeniti svakodnevni život pogođenih.
Razumijevanje paraplegije
Švicarski centar za paraplegičare (SPC) u Nottwillu radi izvanredan posao u području istraživanja i liječenja paraplegičara i smatra se vodećim u području paraplegičarske, spinalne i respiratorne medicine. Među ostalim, kao izvor za ovaj članak korištene su informacije s web stranice SPC-a.
Osim toga, pacijenti mogu zatražiti savjet od časopisa ili udruga. Der-Querschnitt.de je online časopis fundacije Manfred Sauer koji priprema i objavljuje zanimljive i aktualne teme za paraplegičare. Liječnička udruga njemačkog govornog područja za paraplegiju (DMPG) također nudi obilje informacija o paraplegiji.
Sažetak članka
- Mozak je odgovoran za kontrolu motoričkih funkcija (pokret), senzoričkih funkcija (percepcija) i održavanje rada unutarnjih organa.
- Mozak je živčanim putevima u leđnoj moždini povezan s trupom te gornjim i donjim ekstremitetima.
- Ako se veza izgubi, motorne, senzorne i autonomne funkcije mogu biti poremećene ili izgubljene.
- Leđna moždina je najčešće oštećena mehaničkim silama uslijed nesreće.
- Na leđnu moždinu mogu utjecati i bolesti okolnih tkiva, poput tumora, infekcija i vaskularnih bolesti.
- Osim gubitka sposobnosti stajanja i hodanja, ne smijemo podcijeniti ni psihičke posljedice.
- Paraliza ispod prvog torakalnog kralješka koja zahvaća noge i torzo naziva se paraplegija.
- Ozljeda iznad razine vratnih kralježaka naziva se tetraplegija – poremećena je funkcija svih četiri uda, ruku i nogu.
- Razlikuje se potpuna (odsutnost svih motoričkih i senzornih funkcija) i nepotpuna (prisutnost nekih motoričkih i senzoričkih funkcija) paraplegija.
Sljedeći članak, "CUREosity objašnjava: paraplegija", bavit će se, između ostalog, sljedećim pitanjima:
Je li paraplegija izlječiva?
Koje su mogućnosti liječenja i kako se provodi istraživanje?
Kako se CUREO sustav može koristiti za liječenje paraplegije?
