Kod multisenzoričkog principa povratnih informacija radi se o tome da korisnik može primiti odgovore preko više osjetila. Drugim riječima: kombinacija vizualnih, taktilnih i akustičnih impulsa dovodi do integracije izvora povratnih informacija. Imerzivna stvarnost nudi mogućnost osiguranja multisenzoričkih povratnih informacija na način koji dosada nije bio moguć. Korisnici doživljavaju trodimenzionalna okruženja i istovremeno primaju akustične povratne informacije. Pokazalo se da multisenzorički sustav povratnih informacija preko integracije sugestija jača uranjanje u virtualnu stvarnost.

CUREO^® koristi prednosti multisenzoričkog sustava povratnih informacija tako da za određeni zadatak upotrebljava vizualne, zvučne i taktilne povratne informacije. Pacijenti preko naočala doživljavaju imerzivne zadatke, vode ih akustične sugestije, a preko upravljača primaju taktilne odgovore.

Znanstvena podloga u studijama i istraživanjima 

Pokazalo se da multisenzorički sustav povratnih informacija uspostavlja stimulativnu integraciju potrebnu za kognitivnu i motoričku rehabilitaciju. Studije su pokazale bitna poboljšanja pri motoričkim zadacima s reorganizacijom živčanih stanica nakon izvođenja zadataka u virtualnoj stvarnosti s vizualnim i zvučnim povratnim informacijama. Općenito je utvrđeno da je multisenzorička terapija primjenjiva intervencija za rehabilitaciju kretanja nakon moždanog udara.

1. Teo, W. P. et al. (2016)
2. Effenberg, A. O. et al. (2016)
3. Saposnik, G., Levin, M., & Outcome Research Canada Working, G. (2011)
4. Ripolles, P. et al. (2016)
5. Leonardis, D. et al. (2014)

Neuroplastičnost je sposobnost mozga da se strukturno pomoću novih neuronskih veza prilagodi novim podražajima odnosno zahtjevima. To ima važnu ulogu pri uspješnoj rehabilitaciji. Donedavno se vjerovalo da neuroplastičnost završava nakon prvih godina života zbog čega odrasli teže uče nove stvari.

Cijeloživotni proces plastičnosti 

No posljednjih su desetljeća istraživanja pokazala da se neuronske veze zaista neprestano mijenjaju i da je plastičnost proces koji je prisutan tijekom cijelog života. Neuroni stalno komuniciraju međusobno i stalno nastaju novi pa se time veze u našim mozgovima neprestano mijenjaju. Reakcije, koje su stvar navike, moguće je stvoriti i otkloniti, moguće je steći nove sposobnosti i pamćenje je uvijek moguće poboljšati.

CUREO^® ciljano koristi koncept neuroplastičnosti kako bi pacijentima pomogao pri ponovnom usvajanju oštećenih kognitivnih ili motoričkih funkcija. Upotrebom imerzivnih zadataka, sustava povratnih informacija s brzim odazivom i pametnih kognitivnih tehnika stimulira se živčani sustav i aktivira stvaranje neuronskih obrazaca.

Neuronsko restrukturiranje 

CUREO^® postupno priprema pacijente uz potporu asocijativnih mreža za optimalno restrukturiranje neuronskih veza.

Znanstvena podloga u studijama i istraživanjima

Ispitivanje terapeutskih metoda za osobe koje su preživjele moždani udar dolazi do zaključka da terapija virtualnom stvarnošću postiže očit uspjeh pri motoričkoj rehabilitaciji te ostvaruje trajne neuroplastične promjene. Dodatni pregled metoda usredotočenih na upotrebu naglavnih zaslona, čiji je primjer terapeutski sustav CUREO^® , govori o obećavajućim rezultatima na području rehabilitacije i zaključuje da „terapije koje se temelje na virtualnoj stvarnosti pokreću kortikalnu reorganizaciju i sposobne su potaknuti široku aktivaciju različitih neuronskih veza što vodi do poboljšanja motoričkih i funkcionalnih mogućnosti.“ (4)

1. Straudi, S., & Basaglia, N. (2017)
2. You, S. H. et al. (2005)
3. Arya, K. N. et al. (2011)
4. Coco-Martin, M. B. et al. (2020)

Naša slika vlastitog tijela i svijeta koji ga okružuje s jedne se strane temelji na senzoričkim impulsima, na primjer vizualnim, zvučnim, taktilnim, olfaktornim itd., a s druge strane na povratnim informacijama koje se temelje na motoričkim aktivnostima. U mozgu nastaju neuronski obrasci koji u obliku unutarnje mape nude odraz vlastitog tijela, okruženja (prije svega u blizini tijela) kao i predmeta koji se u njemu nalaze.

Čovjek pri svakodnevnom djelovanju prima relevantne ulazne i izlazne informacije za zadatke što ih obavlja te preko toga neprestano prilagođava svoju unutarnju mapu. Tako interakcijom uči djelovati u dinamički promjenjivom okruženju. Riječ je dakle o funkcionalnoj trijadi.  

Motorika, senzorika, unutarnja mapa

U slučaju neuronskog oštećenja ozljeda jedne od triju komponenti - motorike, senzorike ili unutarnje mape - obično neizbježno pogađa i druge komponente.

Tako npr. pogođeni senzorički input može dovesti do motoričkih poremećaja i narušavanja unutarnje mape. Iskrivljena slika tijela otežava terapiju jer naučeni obrasci više ne rade. 

Prilagodbe i fantomska bol 

U nekim slučajevima tijelo se prilagodi promjeni inputa, na primjeri pri amputaciji. Nakon gubitka ekstremiteta, područja mozga koja više ne dobivaju inpute preuzimaju susjedni neuroni. Dolazi i do fantomske boli pri kojoj nedostajući ekstremitet uzrokuje lažan osjećaj boli. Studije dokazuju učinkovitost zrcalne terapije pri ublažavanju bolova. 

Utjelovljenje pri hemiparezi i neglektu 

U drugim slučajevima, na primjer pri hemiparezi i neglektu nakon moždanog udara, zbog poremećaja senzornog podražaja s jedne strane tijela kod pacijenata dolazi do slabije motoričke funkcije. U takvim slučajevima zbog prekinute obrade podataka može doći do poteškoća s držanjem i ravnotežom.

I kada je razlog oštećenja u velikoj mjeri pod nadzorom, ostaju veliki nedostaci u funkcionalnosti koje je teško liječiti. To se događa jer više nije moguće uravnotežiti iskrivljenu mapu promijenjenim senzomotoričkim stanjem. 

Zbog manjka sredstava nije moguća odgovarajuća terapija 

Ulazne i izlazne informacije važne za obavljanje zadataka moraju preuzeti novi oblik kako bi oštećeniku postale dostižne i kako bi došlo do postupnog generiranja novog, prikladnog unutarnjeg mapiranja. Pritom je za stvaranje i utvrđivanje novih obrazaca potrebna redovna i intenzivna terapija. U pravoj terapeutskoj situaciji to je teško izvedivo odnosno izvedivo je samo uz iznimne napore.

Samo rijetki pacijenti imaju na raspolaganju dovoljno sredstava. Stoga se većina osoba s neurološkim oštećenjima mora pomiriti s teškom invalidnošću.

CUREO^® se oslanja na drugačiji pristup

CUREO^® je prvi imerzivni, interaktivni terapeutski sustav s virtualnom stvarnošću pri kojemu se percepcija tijela i okruženja mogu precizno prilagoditi ograničenjima pacijenata. Tako je moguće malim koracima ponovno adresirati zanemarena područja.

CUREO^® omogućava virtualno utjelovljenje preko biomehaničkog avatara, multisenzoričke povratne informacije kao input i motoričko praćenje kretnji za senzomotoričke povratne informacije. Preko sustava za vođenje kretnji stvaraju se vizualni putovi za jednostrane i dvostrane kretnje.

Imerzivna zrcalna terapija

Zrcalna terapija koja se temelji na avataru i dostupna je za cijeli sustav prvi put omogućava posve imerzivnu terapiju pokretom za poboljšanje grube i fine motorike. CUREO^® tako nudi jedinstvene mogućnosti za učinkovitu terapeutsku primjenu utjelovljenja.

1. Lopez, C. E., & Tucker, C. S. (2017)
2. Karamians, R. et al. (2020)
3. Craighero, L. et al. (1996)

Veliki dio istraživanja tijekom posljednjeg desetljeća bavi se raznolikim područjem virtualne stvarnosti (VR). U najzanimljivija područja razvoja tehnologije virtualne stvarnosti spadaju rehabilitacija, praktičnost i svestrana primjenjivost virtualnih alata za uspješnu terapiju.

CUREO^® nije samo uređaj s najnaprednijom tehnologijom, već kombinira i velik broj provjerenih koncepata kako bi pacijentima s različitim indikacijama ponudio ultimativnu rehabilitacijsku terapiju.

Područja primjene

Studije dokazuju da terapija koja se temelji na virtualnoj stvarnosti (VR) bitno potiče kognitivnu funkciju (1). Prije svega se pokazalo da se uz pomoć alata za virtualnu stvarnost kod različitih grupa pacijenata poboljšavaju pažnja (2, 3), prostorna percepcija (4) i pamćenje (3, 5).

Brojne istraživače posebno su zanimale motoričke vježbe (6), budući da terapija virtualnom stvarnošću već zbog same dostupnosti uređaja predstavlja jedinstvenu priliku za rehabilitaciju pacijenata s Parkinsonovom bolesti, parezom ili neglektom. Kroz neuroplastične promjene i povećanu motivaciju (9, 10, 11) povećavaju se mišićna snaga i tonus (7, 8), a distrakcijom i neuroregulacijom dolazi i do bitnog smanjenja bolova (12, 13, 14). 

Terapeutske metode 

Istraživanja dokazuju da su primjenjivi rehabilitacijski pristupi kao što su multisenzoričke povratne informacije (15), sonifikacija (16) i zrcalna terapija (17) jednako, ako ne i uspješniji, kada se primjenjuju u virtualnoj stvarnosti. Uz to, nove su se metode virtualne stvarnosti, na primjer obogaćena okruženja (18) i imerzivna gemifikacija (11, 19), iskazale obećavajućim rezultatima kada je riječ o njihovoj primjeni u okviru rehabilitacijskih programa.

Jednostavnost upotrebe i prihvatljivost 

Brojne su studije primjenjivost uređaja za virtualnu stvarnost ocijenile općenito pozitivno. Naša vlastita ispitivanja sustavom CUREO^® na više klinika također su pokazala prihvatljivost rehabilitacije uz pomoć virtualne stvarnosti. Pacijenti su izvještavali o povećanoj motivaciji, ugodnom terapeutskom iskustvu i intuitivnom načinu upravljanja uređajem. Većina naših testnih pacijenata izrazila je želju za uključenjem sustava CUREO^® u svoj budući terapeutski plan.

Iznimna vrijednost

CUREO^® je uređaj s najnovijom tehnologijom koji se temelji na priznatim rezultatima istraživanja kao i na iznimnom tehnološkom znanju. Naša je filozofija upotrijebiti tehnologiju za virtualnu stvarnost koja je dostupna na tržištu i napraviti još jedan iskorak te optimizirati iskustvo naših pacijenata.

Na osnovi znanja iz studija koje su dokazale koristi prilikom upotrebe usporedivih ili manje naprednih uređaja, zadali smo si cilj postići novi stupanj integracije pacijenata i virtualne stvarnosti te tako ubrzati terapeutsku uspješnost i otkloniti postojeće manjkavosti dostupne tehnologije.

CUREO^® jedinstvenim funkcijama, kao što su sonifikacija i zrcalna terapija u virtualnoj stvarnosti, iznova definira osnovni pristup rehabilitacije pomoću virtualne stvarnosti i istovremeno je čini opće dostupnom.

1. Massetti, T. et al. (2018)
2. Coleman, B. et al. (2019)
3. Dascal, J. et al. (2017)
4. Hill, N. T. et al. (2017)
5. Yip, B. C. B., & Man, D. W. K. (2013)
6. Laver, K. E. et al. (2017)
7. Yeo, E. et al. (2019)
8. Lee, H. S., Park, Y. J., & Park, S. W. (2019)
9. de Araujo, A. V. L. et al. (2019)
10. Maggio, M. G. et al. (2019)
11. Karamians, R. et al. (2020)
12. Park, M. J. et al. (2019)
13. Malloy, K. M., & Milling, L. S. (2010)
14. Arane, K., Behboudi, A., & Goldman, R. D. (2017)
15. Saposnik, G., Levin, M., & Outcome Research Canada Working, G. (2011)
16. Effenberg, A. O. et al. (2016)
17. Giroux, M. et al. (2018)
18. Yun, S. J. et al. (2020)
19. Chen, W. et al. (2020)