Što je multipla skleroza?
DEFINICIJA AVTOIMUNE BOLESTI |
---|
To je bolest u kojoj imunološki sustav djeluje protiv vlastitih tjelesnih struktura (npr. određenih vrsta stanica ili organa). Postoji mnogo različitih struktura u tijelu, koje mogu uzrokovati mnoge autoimune bolesti (npr. reumatizam, multipla skleroza i dijabetes tipa 1).
|
Multipla skleroza (MS) je autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava (SŽS) koja obično napreduje u relapsima/recidivima. To znači da se tijekom relapsa razvijaju novi simptomi, a stari se ponavljaju ili pogoršavaju. Relapsi su potaknuti akutnim upalnim žarištem u SŽS, a traju od 24 sata do nekoliko tjedana. Tijekom ponovnog pokretanja dolazi do napada i oštećenja zaštitne ovojnice živčanih stanica (demijelinizacija).
Multipla skleroza također se može pojaviti progresivno (napredovanje bolesti) bez relapsa. U tom se slučaju stanje bolesti i simptomi postupno pogoršavaju, iako mogu postojati i faze u kojima se progresija bolesti privremeno zaustavlja.
Simptomi multiple skleroze:
Kod multiple skleroze mogu se, između ostalog, javiti sljedeći simptomi:
- Senzorni poremećaji (na primjer, trnci u nogama),
- Slabost do paralize udova,
- Poremećaji hodanja,
- Smetnje u pražnjenju mjehura,
- Seksualna disfunkcija,
- Vizualni poremećaji,
- Depresivna raspoloženja
Dijagnoza multiple skleroze
Kao što je prethodno navedeno, multipla skleroza manifestira se širokim spektrom simptoma koji u početku otežavaju dijagnozu multiple skleroze. Tijekom dijagnostičkog procesa najprije se moraju isključiti druge moguće bolesti kako bi se mogla postaviti jasna dijagnoza.
Osim simptoma, u postavljanju dijagnoze posebno pomaže magnetska rezonancija (MRI), analiza cerebrospinalne tekućine (CSF) i pregled prijenosa impulsa elektroencefalogramom (EEG).
Prvo treba razgovarati o prošlim i trenutnim simptomima (anamneza). Ako se sumnja na multiplu sklerozu, MRI se obično izvodi kao postupak snimanja mozga i leđne moždine. Liječnici tako mogu pronaći stara i sadašnja žarišta upale u mozgu i leđnoj moždini. Ako pacijent ima stara i nova upalna žarišta koja se mogu identificirati, vrlo je vjerojatna multipla skleroza. Osim toga, još uvijek postoji mogućnost uzimanja pacijentovog likvora i testiranja na "specifične" znakove (npr. antitijela) multiple skleroze, ali nemaju svi pacijenti s multiplom sklerozom te znakove u likvoru. Drugi uobičajeni test je EEG.
Kao što je gore opisano, oštećenje zaštitne ovojnice oko živčane stanice rezultira oštećenim prijenosom podražaja. Pomoću EEG-a možemo mjeriti brzinu provođenja živaca, koja može biti smanjena kod multiple skleroze, kao i kod drugih neuroloških bolesti. Nije uvijek moguće razjasniti dijagnozu nakon prvih pretraga, pa je često potrebno čekati drugu epizodu kako bi se postavila jasna dijagnoza.
Liječenje MS-a
Trenutačno ne postoji lijek za multiplu sklerozu, ali je smrtnost kao izravna posljedica multiple skleroze niska. Bitna je rana dijagnoza bolesti u kombinaciji s odgovarajućim liječenjem. Što se liječenje kasnije započne nakon pojave bolesti, toliko je teža kasnija razina invaliditeta. S „Progression-modifying“ terapiju usporavamo napredovanje bolesti, a liječenjem recidiva ublažavamo akutne recidive bolesti davanjem velikih doza kortizona. Posljednjih godina liječenje koje modificira progresiju postaje sve važnije u liječenju multiple skleroze. Cilj je utjecati na imunološki sustav bolesnika kako bi se relapsi smanjili ili potpuno zaustavili. U tom slučaju izbor odgovarajućeg tretmana uvelike ovisi o pacijentu i mora se točno prilagoditi pacijentu. Nažalost, ova vrsta liječenja još nije moguća za sve oboljele od multiple skleroze.
Osim toga, pacijentu se pomaže simptomatskom terapijom, koja može uključivati fizikalnu i radnu terapiju, kao i lijekove protiv bolova, za poboljšanje pokretljivosti i za psihijatrijske simptome kao što je depresija.
VR terapija za MS pomoću sustava CUREO
Kao što je gore opisano, liječenje MS-a koje modificira progresiju bolesti podržano je simptomatskim liječenjem. Smjernica "Dijagnostika i terapija multiple skleroze" (URB broj: 030/050) preporuča posebno radnu i fizikalnu terapiju za ublažavanje spastičnosti, tremora i poremećaja koordinacije pokreta. Kognitivne smetnje i umor teže se uklanjaju, ali se mogu djelomično poboljšati vježbanjem pažnje i strukturiranom dnevnom rutinom.